Pavel Petrovič Bazhov je ruski pripovjedač, revolucionar, publicist, novinar. Poznat po zbirkama priča "Malahitna kutija", "Ural bili". Živio je u 19. - 20. vijeku. Učestvovao u građanskom ratu i Oktobarskoj revoluciji.
Pavel Petrovič Bazhov je ruski književnik, publicista, novinar. Zbirke njegovih priča i bajki, poput "Malahitne kutije" i "Urala su bile", i dalje su popularne.
Biografija
Pavel Bazhov rođen je na Uralu, u Permskoj provinciji, u januaru 1879. Odrastao je u siromašnoj porodici, učio je u školi u Sysertu s odličnim ocjenama. Zahvaljujući svom školskom učitelju književnosti i svom prijatelju, Bazhov se školovao u teološkoj školi i ušao u Permsko bogoslovsko sjemenište. Ali Paul nije bio religiozna osoba i sanjao je da studira na univerzitetu.
Nakon smrti oca, novca za obrazovanje uopšte nije bilo, pa je Pavel, ne ispunivši svoj san, počeo predavati ruski jezik i književnost u teološkim školama, gdje je uživao poštovanje i povjerenje svojih učenika.
U jednoj od ovih škola, u dobi od 30 godina, Bazhov je upoznao svoju ljubav. Valentina Ivanitskaya bila je njegova učenica i tada je imala jedva 19 godina. Vjenčali su se 1911. godine i čitav život živjeli u sretnom braku, odgajali četvero djece (još troje novorođenčadi umrlo je u djetinjstvu)
Pavel Bazhov umro je 1950.
Političke i društvene aktivnosti
Do 1917. Pavel Petrovič Bazhov bio je član Socijalističke revolucionarne stranke. Tokom građanskog rata borio se za Crvene i čak je zarobljen. Pavel Bazhov bio je urednik vojnih novina Okopnaya Pravda. A kasnije je napisao nekoliko djela o revoluciji i građanskom ratu u Rusiji.
Pavel Petrovič je organizirao škole, pozvane na borbu protiv nepismenosti. A nakon revolucije postao je član Komunističke partije SSSR-a.
Kreacija
Pavel Petrovič počeo se baviti pisanjem vrlo kasno. Prvo samostalno objavljeno delo Bazhova bila je zbirka eseja "Ural je bio". Kombinira ruske epove, čiji su junaci ljudi iz Rusije i s Urala, obični radnici. Zbirka je objavljena 1924. godine i brzo je stekla popularnost.
Slijedila su djela "Djevojčica Azovka", autobiografska priča "Zeleni ždrebac" i zbirka priča "Malahitna kutija", koja je kasnije dopunjena. Uključuje "Bajke o Nijemcima", "Ključ od kamena", "Bajke o oružarima" i neka druga djela. A najpopularnije među pričama bile su "Malahitna kutija", "Bakrena planinarska domaćica" i "Vatrogasni skok". Snimljeni su filmovi i crtani filmovi, a postavljene su i predstave za mnoga djela iz ove kolekcije.
U djelu Bazhova bilo je i kontroverznih djela, poput "Formacija u pokretu". Ova knjiga otkriva događaje Oktobarske revolucije i građanskog rata. Zbog nje je izbačen iz članova CPSU (b).
Takođe, Pavel Petrovič je napisao nekoliko djela koja je naručila sovjetska vlada: "Za sovjetsku istinu", "Vojnici prvog nacrta", "Na račun".
A početkom Drugog svjetskog rata, Pavel Bazhov objavio je almanahe kojima je podigao duh sovjetskog naroda. Ubrzo se književnikov vid jako pogoršao, što ga je spriječilo da nastavi karijeru. Tada je Pavel Bazhov počeo predavati i postao šef Sverdlovske organizacije pisaca.
