U prijevodu s grčkog, riječ "fotografija" znači "slikanje svjetlom". Ovaj pojam označava tehnologiju dobivanja slika na fotosenzibilnim materijalima, kao i rezultat primjene ove tehnologije. Do kraja prošlog vijeka dobivanje fotografija bilo je nemoguće bez hemijske obrade materijala. Pojava digitalne tehnologije značajno je proširila mogućnosti fotografije, čineći je dostupnom apsolutno svima.
Instrukcije
Korak 1
Učinak svjetlosti na razne materijale oduvijek je zanimao ljude. Međutim, ljudi su ga naučili koristiti tek u devetnaestom vijeku. Izumu fotografije prethodila su brojna otkrića na polju fizike i hemije. To je slučajno otkriće svojstva srebra rastvorenog u azotnoj kiselini da pod utjecajem sunčeve svjetlosti mijenja boju i utvrđivanje odnosa između djelovanja svjetlosti i temperature i dobijanje fiksne slike. Potonji pripada francuskom naučniku F. N. Niepsu, i upravo se on može smatrati rođenjem fotografije. Prva fotografija u istoriji, snimljena i popravljena dvadesetih godina 19. vijeka, nije sačuvana.
Korak 2
Uprkos činjenici da je prvo djelo Niepcea nepovratno izgubljeno, i dalje se smatra prvim fotografom. Davne 1826. godine uspio je fotografirati krajolik na limenoj ploči prekrivenoj slojem asfaltnog laka. U to vrijeme nije bilo kamera, osim one s rupama. Fotograf je snimao svoj pogled s prozora tijekom cijelog dana. Ali uspio je dobiti sliku koja bi se, štoviše, mogla preslikati.
Korak 3
Krajem 1830-ih objavljen je prvi rad na fotografiji. Napisao ga je i Francuz, Louis-Jacques Mandé Daguerre. Metod dobivanja slika, koji je on predložio, počeo se nazivati dagerotipijom. Daguerre je koristio posrebrene bakarne ploče prethodno obrađene u pari joda. Razvoj takvih ploča nikako nije bio bezazlen, jer su se morali držati iznad živine pare. Fotograf je koristio kuhinjsku sol kao fiksator. Međutim, kalijum cijanid se češće koristio kao učvršćivač. Ispostavilo se da je dagerotipija odmah pozitivan. Ne mogu se kopirati. Negativnu sliku izumio je engleski fotograf W. F. Talbot. Takođe je smislio novu tehnologiju koja je koristila srebrni hlorid.
Korak 4
Prva kamera bila je kamera s rupama. Prvu SLR kameru izumio je u Engleskoj T. Setton. Ogledalo se i bilo je kutija postavljena na stativ. Na vrhu kutije nalazio se poklopac kroz koji se vršio nadzor. Fokus je uhvatio sočivo na staklu. Slika je formirana pomoću ogledala. Valjani fotografski film izumio je D. I. Kodak. Također je došao na ideju da napravi kameru prilagođenu za rad s filmom u roli. Sve fotografije iz tog vremena bile su crno-bijele. Standard od 35 mm pojavio se sredinom 30-ih godina prošlog vijeka. Prve obojene fotografske ploče pojavile su se početkom dvadesetog veka u Francuskoj.
Korak 5
Princip rada filmskog aparata u to doba bio je isti kao i sada. Svjetlost je prolazila kroz dijafragmu sočiva i reagirala s aktivnim tvarima filma. Kvalitet slike ovisio je o mnogim faktorima - osvjetljenju, udaljenosti, ekspoziciji, upadnom kutu snopa svjetlosti, upotrebi određenih sočiva. Prve fotografije snimljene su vrlo malim brzinama zatvarača. Bilo je nemoguće to regulirati. Svaki fotograf to je postavio nezavisno. Kamere s podesivom brzinom zatvarača pojavile su se tek 1935. godine.
Korak 6
Fotografska oprema dostigla je svoj pravi procvat u drugoj polovini prošlog vijeka. Fotoaparati su bili vrlo različiti, oprema i hemikalije postali su dostupni svima. Format je bio vrlo različit, od 8-milimetarskih uređaja poput "Kijev-30" do širokofilmskih "Lyubitel", "Moskva", "Salut" i drugih. Tu su bile i fotografske ploče koje su omogućile dobivanje visokokvalitetne slike zbog malog uvećanja prilikom štampanja. Bile su kamere s ugrađenim mjeračima ekspozicije i autofokusom. U jednom trenutku, postupak u jednom koraku koji je Polaroid predložio postao je vrlo popularan. Fotografija u boji postala je vrlo česta zahvaljujući dobrim dijelom centraliziranom sistemu obrade filma.
Korak 7
Sredinom 70-ih godina počela se razvijati digitalna fotografija. Po prvi put je korištena nova metoda za fotografiranje zvjezdanog neba. Od tog trenutka digitalna tehnologija se počela brzo razvijati. Materijali osjetljivi na svjetlost i ne uvijek sigurne kemikalije zamijenjeni su matricom osjetljivom na svjetlost. Uprkos činjenici da je digitalna tehnologija sada dostupna gotovo svima, filmske kamere nisu izvan upotrebe. Filmska fotografija izgubila je svoju svestranost, ali ostaje umjetnička forma.
